UMnyango wezeMfundo eyisiSekelo uqinisekisa ubuqotho bezivivinyo ze-NSC

SHEILA MHLONGO

UMnyango wezeMfundo eyisiSekelo (DBE) uphinde waqinisekisa ubuqotho nokuphathwa kahle kohlelo lukazwelonke lwezivivinyo zeSitifiketi Sikazwelonke seBanga eliPhezulu (NSC).

Lokhu kuza njengoba umnyango uveze ukukhathazeka okukhulu ngezitatimende ezinganasisekelo eziphathelene nokutholakala kokwephulwa okulinganiselwe kwezivivinyo ngesikhathi sezivivinyo ze-NSC zango-2025.

“Yize uMnyango wezeMfundo eyisiSekelo ugxeka kakhulu noma yikuphi ukwephulwa kobuqotho bezivivinyo, akunembile futhi akunangqondo ngokuhlaziywa ukusho ukuthi ubuqotho be-NSC bonakale kakhulu noma ukuthi izinhlaka ezizimele zokuhlola ziphephe ngokwemvelo kunohlelo lukahulumeni,” kusho umnyango.

Lokhu kwenzeka njengoba iFreedom Front Plus ikhale ngokuthi izikhulu zomnyango zibandakanyekile ekuvuzeni amaphepha ezivivinyo zikamatikuletsheni, ithi lokhu kudicilela phansi ukuzethemba ohlelweni lwezemfundo yomphakathi.

Esitatimendeni sayo ngoSonto, i-DBE ithe noma yikuphi ukuphazamiseka kobuqotho bezivivinyo akwamukelekile, kungakhathaliseki ubukhulu noma umsuka wako.

“I-DBE ayinciphisi lezi zehlakalo. Ngokuphambene nalokho, umnyango uthathe izinyathelo ngokushesha, ngokusobala nangokuhambisana nomthetho ngokuvuma emphakathini ukuthi kube khona ukwephulwa, ukusungula Ithimba Likazwelonke Lophenyo, ukumisa izikhulu ezisoliswayo, kanye nokuqalisa izinqubo zobugebengu nezokulawulwa. Lezi zenzo zibonisa ukubophezeleka kwesikhungo nokuqina kohlelo, hhayi ukwehluleka,” kuchaza umnyango.

Umnyango uthe ukutholakala kwalezi zinkinga ngokwako kukhombisa ukuqina kwezinhlelo zawo zokuqinisekisa ikhwalithi nokulandelela.

“Ukwephulwa kwatholakala ngezindlela zokulawula zangaphakathi ngesikhathi sokumaka, kwalandelwa ngokushesha kwatholakala umsuka wako, kwase kuhlukaniswa kusetshenziswa izinqubo ezimisiwe. Izinhlelo zokuhlola ezinokwethenjelwa azichazwa ngokungabi bikho kwemizamo yokwephula, kodwa ngamandla okuthola, ukuphendula nokulungisa izinkinga. Ngalesi silinganiso, i-NSC yaseNingizimu Afrika iyaqhubeka nokuhlangabezana nezindinganiso zikazwelonke nezamazwe omhlaba.

“Ukuphikisa okuthi ukungahleleki kwezivivinyo kugxile kuphela ohlelweni lukahulumeni noma ku-DBE ngokukhethekile, kukhombisa ukungabi nolwazi, ukubuka izinto ngokuncane kakhulu nokungacabangi kabanzi ngezinhlelo zokuhlola zikazwelonke nezamazwe omhlaba.”

Umnyango uthe isipiliyoni samazwe ngamazwe sibonisa ukuthi awekho amagunya okuhlola—kahulumeni noma azimele—aphephe ngokuphelele ekuziphatheni okungafanele kwabantu.

Uphinde wengeza ngokuthi eNingizimu Afrika, i-DBE, i-Independent Examinations Board (IEB), kanye ne-South African Comprehensive Assessment Institute (SACAI), basebenzisana ngokusemthethweni ngezivumelwano zezinga lensizakalo ukuze kuqinisekiswe ukuvumelana, ukuqinisekiswa kwekhwalithi nokulinganiswa kukazwelonke.
“Lokhu kubambisana kuqinisa ukwethembeka kohlelo lukazwelonke lwezivivinyo kunokuluhlukanisa,” kusho umnyango.

Umnyango uthe izivivinyo ze-NSC, njengoba ziphethwe yi-DBE, ziyaqhubeka nokuba yisisekelo sokufinyelela ezikhungweni zemfundo ephakeme, ukuthuthukiswa kwamakhono kanye nemisebenzi, futhi zithembwa kabanzi yizikhungo zemfundo ephakeme nabaqashi.

“UMnyango wezeMfundo eyisiSekelo uyazichitha izinsolo zokuthi ubuqotho beSitifiketi Sikazwelonke seBanga eliPhezulu sehle kakhulu noma ukuthi izikole zomphakathi azikwazi ngokwesakhiwo ukuvikela amazinga okuhlola. Lezi zinsolo azisekelwe ebufakazini, zikhethwe ngendlela ethile, futhi zinethonya lezepolitiki,” kusho uMqondisi-Jikelele we-DBE, uMathanzima Mweli.

I-DBE kulindeleke ukuthi ikhiphe imiphumela kamatikuletsheni yango-2025 ngomhlaka-12 Januwari 2026. – SAnews.gov.za

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *